Finansijska kriza u BiH
Prema istraživanju koje je sproveo GfK BiH – Centar za istraživanje tržišta, građani Bosne i Hercegovine, kao najveće probleme koji ih trenutno zabrinjavaju, navode ekonomsku krizu i nezaposlenost, a gotovo dvije trećine ispitanih smatra da će trenutna kriza trajati još najmanje tri godine. Istraživanje je provedeno u drugoj polovini marta 2011., na reprezentativnom uzorku od ukupno 1000 građana BiH starijih od 15 godina. Anketiranje je rađeno face-to-face metodom u domaćinstvima.
Nezaposlenost i ekonomska kriza i dalje predstavljaju najčešće razloge za zabrinutost građana Bosne i Hercegovine. Istraživanje koje je GfK BiH sproveo u martu 2011. na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika je pokazalo da se četiri od pet stanovnika BiH suočava sa problemima koji su posljedica ekonomske krize. Slijedeći najčešći razlog je konstantan porast cijena, koja predstavlja razlog za zabrinutost 41% ispitanih. Druga grupa problema o kojima bh. građani razmišljaju, tiču se kriminala, kršenja prava i korupcije među
izabranim zvaničnicima. Građani su, kako pokazuju rezultati istraživanja, najmanje zabrinuti u vezi ekoloških pitanja, kvaliteta obrazovanja u obrazovnim institucijama u zemlji i visokih cijena nekretnina o kojima većina stanovništva zbog loše ekonomske situacije uopće i ne razmišlja. Bitno je napomenuti da nema statistički značajnih razlika u stavovima ispitanika o ovim pitanjima s obzirom na mjesto stanovanja, spol i dob.
Istraživanje je pokazalo da su građani prilično dobro informisani o finansijskoj krizi u BiH i svijetu, odnosno da redovno čitaju i slušaju vijesti vezane za ekonomiju. Tako, svaki drugi ispitani građanin smatra da je veoma dobro ili dobro informisan o trenutnom stanju bh. privrede, 38% tvrdi da prati vijesti vezane za privredu i ekonomiju, ali da nisu baš najbolje informisani, dok 12% ispitanih uopće ne zanima ekonomska situacija u zemlji. Muški dio populacije dosta više prati vijesti vezane za privredu i ekonomiju od ženskog, a za ovu vrstu informacija najzainteresovanije su osobe koje spadaju u dobnu skupinu od 55 do 64 godine.
Od početka globalne ekonomske krize, krajem 2008. godine do marta 2011., 8% zaposlenih građana Bosne i Hercegovine je izjavilo da je izgubilo posao, dok je kriza na drugi način negativno uticala na 57% ispitanih i to kroz smanjenja plata, smanjenja ukupnih prihoda i kašnjenje plate. Najveći procenat osoba koje su ostale bez posla u ovom periodu, su imale završeno srednjoškolsko obrazovanje i to najčešće ono trogodišnje. Osobe za fakultetskim i postdiplomskim obrazovanjem gotovo pa i nisu ostajale bez posla (tek 1%), ali zato spadaju u kategoriju koja je doživjela najveći pad prihoda kako od plate, tako i ostalih prihoda.
Građanstvo je ispitano i o tome šta misle kako će se proizvođači roba široke potrošnje braniti od trenutne krize. Čak 7 od 10 ispitanika smatra da će proizvođači povećati cijene proizvoda i usluga na tržištu. Također, u nešto manjoj mjeri, ispitanici smatraju da će kompanije pokušati još više smanjiti troškove proizvodnje, da će pakovati proizvode u manja pakovanja kako bi bila dostupna široj populaciji, i da će sve više i više reklamirati proizvode.
Zaposleni građani se sada manje plaše da će ostati bez posla nego što je to bilo u proljeće 2009. godine. Trenutno ovaj indeks iznosi 2,36 dok je prije tačno dvije godine iznosio 3,00, što govori da je broj osoba koji se plaši da će izgubiti posao manji za 20% u odnosu na period od prije dvije godine. Da će trenutna ekonomska kriza koja, po svemu sudeći,
pokazuje znakove oporavka, trajati još najmanje 3 godine misli čak 2/3 stanovništva, dok samo 9% ispitanih smatra da će kriza trajati još godinu dana ili čak manje. Mnogo više optimizma po ovom pitanju imaju osobe koje žive u urbanim sredinama od onih u ruralnim, koji su dosta skloniji mišljenju da se krizi ne nazire kraj.
