Internet društvene mreže
Jedan od najinteresantnijih i najrasprostranjenijih fenomena današnjice su društvene mreže na Internetu. Riječ je o besplatnim on-line servisima koji korisnicima omogućuju raznovrsne vidove komunikacije sa svijetom i mogućnosti vlastite prezentacije, besplatno postavljanje video clipova, fotografija, pisanje blogova, igranje raznih igara i druge korisne ili manje korisne aktivnosti putem ovih mreža. Najpoznatiji svjetske Internet društvene mreže svakako su Facebook, MySpace i Twitter, pri čemu je ujavnosti najpoznatiji Facebook koji i ima najveći broj korisnika. Njega je 2004. godine napravio Mark Zuckerberg student sa Harvarda s namjerom da olakša komunikaciju sa kolegama s tog sveučilišta. Ideja se svidjela i ostalim fakultetima i od tada traje neprestano širenje ove mreže. Vrtoglavi uspon na ljestvici popularnosti se najbolje vidi iz činjenice da Facebook danas ima oko 250 milijuna korisnika, pa je čak prozvan i "novim Internetom". Kolika je njegova vrijednost pokazuje i svota od 240 milijuna dolara koliko je Microsoft 2007. godine izdvojio za 1,6% dionica Facebook-a. Ostale društvene mreže, poput MySpace-a i Twitter-a nemaju takvu popularnost kao Facebook. U nekim aspektima su međutim ispred njega – primjerice, My Space ima mnogo veću zaradu od oglašavanja, a Tweeter koji je u početku bio zamišljen kao svojevrsna SMS oglasna ploča koju može vidjeti cijeli svijet, danas je od strane korisnika prepoznat kao servis za brzo pronalaženje informacija, linkova, ali i kao izvor aktualnih vijesti.
Nije trebalo dugo vremena da se interes za internetske društvene mreže polako preseli i u naše krajeve. Iako je riječ o fenomenu vezanom za Internet, za ovu vrstu društvenih mreža znaju i oni koji se njime ne koriste. Istraživanje iz svibnja/maja ove godine koje je proveo GfK BH pokazalo je da za Internet društvene mreže zna 52% BiH građana u dobi iznad 15 godina. To što je za ovu vrstu mreža čulo 94% korisnika Interneta u našoj zemlji nije ništa neobično, ali za njih zna i 30% onih koji se uopće ne služe Internetom. Svakako je zanimljivo da je ženski dio populacije nešto bolje informiran o postojanju socijalnih mreža na Internetu, nego muški (56% naspram 49%), mada muškarci i dalje čine relativnu većinu među korisnicima Interneta u BiH (53% naspram 47%). S obzirom da se radi o relativno novom načinu komunikacije ne čudi podatak da je najmlađa dobna skupina najviše upućena u postojanju ovog vida interakcije i komunikacije. Osobe u dobi između 15 i 24 godine u više od 90% slučajeva su čuli za postojanje Facebook-a, My Space-a ili nekih drugi socijalnih mreža. Poznavanje proporcionalno opada sa starošću ispitanika, tako da je tek svaki deseti ispitanik stariji od 65 godina čuo za postojanje istih.
Vrlo slična je situacija kada se analiziraju podaci prema školskoj spremi, pa tako dolazimo do podatka da 86% fakultetski obrazovanih ispitanika je čulo za neku od Internet društvenih mreža naspram recimo samo trećine građanina sa završenom osnovnom školom.
Facebook je od svog nastanka prije pet godina do danas uspio postati najutjecajnija društvena mreža u svijetu, tako da ni BiH nije iznimka. Većina naših sugrađana koja koriste Internet se odlučuju za otvaranje svog profila na Facebook-tako da među domaćim korisnicima Interneta njih čak 46% ima otvoren profil na ovoj stranici. Ostale društvene mreže poput Twittera ili MySpace-a su mnogo manje popularne, pa se tako Twitter-om služi oko 5%, a MySpace-om svega 1% korisnika Interneta u BiH, pokazuje ovo istraživanje GfK BH. Jedan od razloga ovakve popularnosti Facebook-a je sigurno i veliki broj aplikacija kojima ostale društvene mreže ne raspolažu. Demografske karakteristike korisnika Facebook-a nam govore da relativnu većinu čine osobe ženskog spola (55% naspram 45%). Svakako je interesantan i podatak da čak 48% njegovih korisnika u BiH su studenti i srednjoškolci, odnosno da je prevladavajuća dobna skupina među korisnicima ona u dobi od 15 do 24 godine, koji čine gotovo 60% svih korisnika ovoga servisa u BiH.
Već je masovna uporaba mobilnih telefona trajno promijenila naš način komunikacije, a kakve će sve konzekvence imati korištenje društvenih mreža tek se nazire. Ideja društvenih mreža je vrlo jednostavna - korisnik se registrira i zapisuje interesantne podatke iz svog života, potkrepljuje to fotografijama, video clipovima i komunicira sa prijateljima koji to isto rade. Principijelno nema ništa loše u tome, štoviše ponekad može biti i vrlo korisno. Roditelji tako mogu da saznaju s kim se druže njihova djeca, kakve preferencije imaju i sl. U mogućnosti smo upoznati nove ljude iz svih krajeva svijeta, obnoviti neka stara prijateljstva ili steći nova. Zagovornici Facebook-a i sličnih Internet društvenih mreža vole kao pozitivne primjere navoditi i slučajeve poput onoga u kojem je djevojka iz SAD-a spasila život mladića iz Engleske s kojim se dopisivala upravo putem jedne od ovih mreža. Naime, nakon što joj je on saopćio da se želi ubiti, djevojka je kontaktirala policiju i mladić je spašen. Dakako da se to isto moglo dogoditi i da su pričali putem telefona, ali zbog toga nitko ne bi se sjetio pohvaliti telekom kompaniju ili proizvođača telefona, jer to jednostavno nije sada "in". Utjecajnost ove Internet društvene mreže je vidljiva i na političkoj globalnoj sceni. Vlada Irana je zabranila korištenje Facebook-a za vrijeme predsjedničkih izbora, jer je uvidjela da mlada generacija glasača na taj način može razmjenjivati informacija koje njima sigurno nisu išle u prilog. Da fenomen Internet društvenih mreža ima veliki utjecaj u kreiranju naše svakodnevnice i naše percepcije života govori i poruka poglavara rimokatoličke crkve Pape Benedikta XVI kojom se oglasio za svjetski dan komunikacije. On je izjavio da Internet društvene mreže mogu pomoći u ostvarivanju ljudske fundamentalne želje za komunikacijom, ali i doprinjeti izolaciji i stvaranju "digitalnog jaza" među ljudima.
Kao i svaki drugi fenomen u ljudskoj historiji ni Facebook nije sa onu stranu dobra i zla. Pored svih pozitivnih aspekata koje Facebook nudi i kojih ima nesumnjivo mnogo, sve više isplivavaju na vidjelo i neke negativne nuspojave. Kanadska istražiteljska agencija je došla do rezultata da Facebook ozbiljno krši prava korisnika ugrožavajući im privatnost jer se u samom načinu rada stranice kriju određeni propusti, pa se čak čuvaju podaci o korisnicima i nakon što ugase svoj profil, što je protuzakonito. Facebook može prouzročiti i gubitak slobodnog vremena, što većina korisnika ni ne primjećuje. Prateći živote drugih ljudi i prebacujući svoju komunikaciju u virtualni, često uljepšani svijet zanemaruje se stvarni svijet oko vas. Problemi se mogu javiti i u poslovnom životu, od pada produktivnosti osoba koje su i tijekom radnog vremena uključene u ovu vrstu komunikacije, do ozbiljnog narušavanja vašega ugleda kada se u gomili fotografija koje se svakodnevno postavljaju nađe i par onih koje su toliko intimizirajuće da mogu naštetiti reputaciji korisnika, što u konačnici može dovesti i do toga da budete otpušteni s posla.
Pridruživanje raznim grupama na Facebook-u može dovesti čak i do problema sa zakonom. Na ovoj mreži prisutno je sve što se može i ne može zamisliti, od posve benignih ili krajnje pozitivnih grupa koje pomažu pojedincima u nevolji, pa do ultradesničarskih pokreta, rasne mržnje, i tome slično. Među BH korisnicima Facebook-a približno 1/3 njih nije uključena niti u jednu grupu na ovome servisu, ali isto tako ima i oko 12% njih koji su uključeni u preko 50 različitih grupa, pokazalo je istraživanje GfK BH. Što više, njih 15% je čak samostalno pokrenulo neku grupu. Inače, od svih usluga koje se nude na Facebook-u, korisnici u BiH najviše koriste chatanje, čime se služi 53% korisnika najmanje jednom dnevno, slijedi ga slanje e-maliova čime se na dnevnoj bazi koristi 43% korisnika, komentiranje post-ova prijatelja (23%) i igranje on-line igrica (19%). Ostale aktivnosti poput postavljanja fotografija, igranja kvizova, traganja za informacijama ili otvaranja reklamnih poruka su nešto manje zastupljene.
Zbog visokog rasta ove vrste komunikacije među ljudima i svih specifičnosti koje ona sa sobom donosi, njome su zaintrigirani i pojedini znanstvenici. Susan Greenfield, neuroznanstvenica sa Oxford, upozorava da Facebook ne utiče samo na socijalizaciju nego da može imati i implikacije na mozak mlađih korisnika. Ona smatra da dolazi do infantilizacije mozga odnosno, da kratkotrajni podražaji vraćaju percepciju na razinu one kod male djece tako da dolazi do poremećaja pažnje i koncentracije. Čak 14 miliona fotografija koje se dnevno postave na ovoj mreži bilo je poticaj pojedinim stručnjacima da se pozabave analizom karaktera samih korisnika s obzirom na to kakve slike stavljaju u svoj profil, čija saznanja neće baš goditi svačijem egu. I sami korisnici Internet mreža kažu da njihovo korištenje izaziva svojevrsnu ovisnost, što su neka istraživanja mladih u Velikoj Britaniji i potvrdila, prema kojima se Facebook našao na trećem mjestu modernih ovisnosti odmah iza kave i čokolade. No nisu samo mladi ti koji su se našli u ovome svijetu. U prva tri mjeseca ove godine u SAD-u najveći porast broja korisnika Facebook-a se događa upravo u skupini od 35 do 65 godina, pri čemu je najveći rast zabilježen među ženama u dobi preko 55 godina. Prema GfK-ovom istraživanju, kod nas, među muškarcima korisnicima Facebook-a ima samo oko 2% onih u dobi iznad 45 godina, a među ženama njih svega oko 3% u tim godinama.
GfK Group
GfK Grupa je jedna od najvećih kompanija za istraživanje tržišta u svijetu. Svoje usluge pruža u svim sektorima potrošačkih, farmaceutskih, medijskih i uslužnih djelatnosti. Aktivnosti grupacije se dijele na tri područja: Custom Research, Retail & Technology i mediji. Fokus na inovacijama i napretku je glavna komponenta GfK korporacijske kulture, što se postiže kroz primjenu naprednih metoda i tehnologija, te konzistentnost u kvaliteti pruženih usluga. GfK Group zapošljava više od 10.000 ljudi u 115 podružnica i kompanija koje posluju u više od 100 zemalja svijeta. Za daljnje informacije, posjetite naše web stranica na: www.gfk.ba i www.gfk.com .
Kontakt:
GfK BH – Centar za istraživanje tržišta i javnog mnijenja
Josip Tvrtković i Jakša Blažević
Skenderija 44
71000 Sarajevo, BiH
Tel. +387 33 550 300
Fax +387 33 444 226
josip.tvrtkovic@gfk.com ili jaksa.blazevic@gfk.com
